EU treba podrobno i potpuno napraviti objektivne raščlambe razvoja Ruskih agresivnih aktivnosti i potencijala od 2000.-ih do danas kako bi se signali koji upućuju na radikalizaciju i rast agresivnosti pojedinog aktera na međunarodnoj sceni mogli na vrijeme prepoznati s ciljem prevencije i odvraćanja budućih izazivača kriza od njihovih agresivnih nauma.

Svi smo svjesni činjenice da je Slovensko predsjedanje Europskom unijom pred vratima, a politika WB6 također je dio na koji se namjerava i Slovenija usredotočiti, kao što je to bio slučaj tijekom njemačkog predsjedanja i kao što je to bio slučaj tijekom hrvatskog predsjedanja.

Područje WB6 već je stojećima izvor brojnih kriza, sukoba i ratova. To je područje koje obiluje sigurnosnim izazovima različitih vrsta. Da bi dobili odgovore kojima bi se učinkovito mogli suprotstaviti tim izazovima, posebno na preventivnoj razini, potrebno je ispravno postaviti „dijagnozu“ na temelju kvalitetnih i točno definiranih istraživačkih pitanja. Da bi se takva pitanja postavila, potrebno je posjedovati znatne količine znanja, iskustva te užeg i šireg konteksta koji pomaže u razumijevanju postojećih, a time i u pretpostavljanje budućih, procesa koji odražavaju situaciju. 

Srbija je, bez imalo dvojbe, država koja drži ključeve stabilnosti i sigurnosti cijelog područja kojeg nazivamo WB6. Srbija, a što se vidi iz tzv. Mini Schengena može i treba biti pokretač pozitivnih gospodarskih i integracijskih procesa koji moraju voditi ka gospodarskoj, a potom i političkoj i kulturnoj stabilizaciji tog područja. Srbija bi, što se posebno odnosi na BiH, trebala učiti iz primjera raspada SFRJ i drugih višenacionalnih socijalističkih zajednica koje nisu riješile nagomilane probleme povezane s različitim nacionalnim zajednicama koje žive na njenom teritoriju.

Kosovo treba učiti iz iskustava drugih. Kako dobrih tako i oni loših. Kosovo je trenutno opterećeno brojnim i ozbiljnim izazovima koji otežavaju razvoj demokratskih institucija i procesa. Koji bitno utječu na sve domene života ljudi. Kosovo se nalazi u vrlo zahtjevnoj, gospodarskoj, socijalnoj, financijskoj, sigurnosnoj, političkoj situaciji. 

Društveni kontakti koje svakodnevno ostvarujemo virtualnom komunikacijom i umrežavanjem samo su zamjena za ono što stvarno trebamo. Ako prođemo kroz sve utjecaje koje smo kao pojedinci i društvo doživljavali kroz povijest, od prirodnih, demografskih, ekonomskih, političkih, sociokulturnih, važnost ponašanja čovjeka prema čovjeku najizraženiji je uspjeh koji smo kao društvo mogli poželjeti i pozdraviti.

Poticanje otvorenih i iskrenih razgovora što je moguće većeg broja zainteresiranih strana stvara temelje za traženjem odgovora na postavljeni cilj. U tom smo smislu tražili odgovore od relevantnih i vjerodostojnih sugovornika koji nam mogu ponuditi dobar okvir za jasnije sagledavanje istine (bar one koju pojedini sugovornici vide kao takvu i koja nije nužno istovjetna s istinama drugih sudionika) o procesima koji utječu na događanja u zemljama zapadnog Balkana.

Pojedinci i društva koji u Europi donose odluke dobro znaju da bi politička praznina koja bi uslijedila privukla i druge aktere u slučaju da regija WB6 ostane bez odgovarajuće povezanosti. Stoga je u interesu Europske unije stvoriti proaktivno okruženje koje će se baviti razvojem u tim zemljama koji bi inače stvorio i povećao političku prazninu.

Crna Gora nalazi se u složenoj situaciji popraćenoj brojnim sukobima i podjelama. Država koja je pretrpjela političku transformaciju iz uloge žiranta Jugoslavije u državu koja je tražila vlastitu političku neovisnost. Riječ je o državi koja je bila sekundarni cilj NATO-ovih operacija 1999. godine, a sada punopravna članica NATO-a, o državi koja je sudjelovala u agresiji na Hrvatsku i s kojom je danas čvrsto povezana (unatoč nekoliko otvorenih pitanja) i kojoj Hrvatska pomaže na putu u EU kao što je već pomagala na putu ka članstvu u NATO.

Godinama već vidimo kako se razni napadači koriste hibridnim napadima dok pokušavaju postići različite ciljeve: političke, ekonomske, sigurnosne, vojne, kulturne, socijalne... Hibridni napadač pokušava postići stanje nadmoći informacija i tako utjecati na proces odlučivanja ciljne publike, kako bi kontrolirao komunikacijske kanale kao i informacijski sadržaj koji se šalje tim kanalima. Cilj medija, koji se koristi kao komunikacijski kanal u operacijama od utjecaja, često nije informiranje već manipulacija podacima i informacijama, znanjem i osjećajima.

Nakon potpisivanja Daytonskih mirovnih sporazuma kojima je krajem 1995. zaustavljen rat i nametnut mir u Bosni i Hercegovini, ta je država još uvijek daleko od političke, društvene, nacionalne i gospodarske stabilnost. Bosanskohercegovačko pluralno društvo ne dijeli zajedničku viziju političkog jedinstva, što onemogućava uspostavljanje političke zajednice. 

Društveni kontakti koje svakodnevno ostvarujemo virtualnom komunikacijom i umrežavanjem samo su zamjena za ono što stvarno trebamo. Ako prođemo kroz sve utjecaje koje smo kao pojedinci i društvo doživljavali kroz povijest, od prirodnih, demografskih, ekonomskih, političkih, sociokulturnih, važnost ponašanja čovjeka prema čovjeku najizraženiji je uspjeh koji smo kao društvo mogli poželjeti i pozdraviti. 

Područje zapadnog Balkana bilo je, jest i vrlo vjerojatno će još dugi niz godina biti izvor ozbiljnih sigurnosnih izazova (političkih, gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih, vjerskih, etničkih....). Ti izazovi predstavljaju ozbiljan problem kako za te države tako i za njihovo neposredno susjedstvo te za Europu u cjelini. 

Pojedinci i društva koji u Europi donose odluke dobro znaju da bi politička praznina koja bi uslijedila privukla i druge aktere u slučaju da regija WB6 ostane bez odgovarajuće povezanosti. Stoga je u interesu Europske unije stvoriti proaktivno okruženje koje će se baviti razvojem u tim zemljama koji bi inače stvorio i povećao političku prazninu.