Poštovani čitatelju,

ovo je prva u nizu publikacija koja govori o odnosima Hrvatske i Europske unije s regijom zapadnog Balkana te o cjelokupnom razvoju u tim zemljama koje i skraćeno nazivamo zemlje WB6. Ovaj smo projekt započeli s nadom da ćemo održati rasprave koje će biti korisne za Hrvatsku i Europsku uniju, kao i za gore spomenute države. Hrvatska je - po prvi puta od pristupanja 2013. godine - preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci 2020. godine.

Prva se publikacija prvenstveno bavila Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom. Tema ove publikacije su Kosvo i Srbija. One nam pružaju visokokvalitetan pregled bilateralnih i multilateralnih odnosa ovih zemalja, s uvidima koji će se dalje obrađivati u budućim publikacijama.

Vremena u kojima se danas nalazimo stavljaju pred nas složene izazove, a naša će europska društva morati naučiti iste rješavati i prevladati. Europska unija igra aktivnu i važnu ulogu u regiji što osobito dolazi do izražaja u nepredvidivom budućem razvoju i putanji drugog tradicionalnog partnera u regiji, a to su Sjedinjene Države.

Pojedinci i društva koji u Europi donose odluke dobro znaju da bi politička praznina koja bi uslijedila privukla i druge aktere u slučaju da regija WB6 ostane bez odgovarajuće povezanosti. Stoga je u interesu Europske unije stvoriti proaktivno okruženje koje će se baviti razvojem u tim zemljama koji bi inače stvorio i povećao političku prazninu.

Zbog toga smo odlučili istražiti i raspraviti niz tema kako bismo produbili razumijevanje politike proširenja Europske unije i aktivnosti drugih stranih čimbenika, kako bismo mogli jasnije razabrati procese i tendencije koje se odvijaju u regiji.

Dolaskom nove izvršne uprave u Sjedinjene Države, predvođene predsjednikom koji je dobro upućen u povijest i dinamiku regije, mogli bismo očekivati novi razvoj događaja u mjesecima i godinama koje dolaze.

Također bih želio naglasiti važnost članstva u NATO-u posebno za zemlje WB6 i to ne samo u svrhu teritorijalne sigurnosti. Članstvo u NATO-u upravo zbog sigurnosti koju pruža, pomaže i u potpori i promicanju okruženja koje pogoduje investicijama, a time i gospodarskom rastu. Nažalost, zemlje WB6 i dalje pokazuju političku, ekonomsku i socijalnu nestabilnost i zato ih se smatra nesigurnima. Daljnji napredak na njihovom putu ka članstvu u Europsku uniju, kao i članstvu u NATO-u, značajno će promicati njihovu stabilnost.

Globalni razvoj zahtijeva od Europske unije definiranje vlastite uloge i misije u svijetu te preuzimanje odgovornosti za pružanje rješenja za izazove koji se mogu riješiti samo jačanjem europske i globalne suradnje. Isto vrijedi i za regiju zapadnog Balkana, gdje se strani akteri bore za utjecaj kao dio svoje globalne konkurencije. I na koncu valja spomenuti da Europska unija treba dodatno naglasiti i podržati promicanje svojih osnovnih vrijednosti u zemljama regije.

Pandemija COVID-19 naš je najnoviji primjer kako strani akteri pokušavaju iskoristiti izazove koji su nastali u regiji kako bi proširili svoj utjecaj, a istovremeno pokušavaju prikazati Europsku uniju kao drugorazrednog igrača. Narativi oko pružanja humanitarne pomoći koju daje Europska unija za borbu protiv ove krize često iskrivljuju stvarnost s obzirom na stvarnu veličinu europskog doprinosa. Prema našem mišljenju, Europa je, barem u početku, bila pomalo zatečena u odgovoru na ove narative koji iskrivljuju stvarnost.

U korist regije zapadnog Balkana i Europe u cjelini, EU će napokon morati smisliti zajednički koncept kako želi postupati s regijom, kako bi mogla djelovati usredotočeno, svrhovito i proaktivno.