Zagreb, November 11th, 2022
Conclusions of the 7th Zagreb Security Forum (2022)
Hybrid Threats and Resilience of Society, Critical Infrastructure, and the State
Concluding Findings and Remarks
The Program and Scientific Committee of the 7th ZSF, after the lectures and after several rounds of talks, adopted the following conclusions:
1. There is a strong change of attitudes and threat perceptions throughout Europe relating to national and regional security and stability. Much of this change has certainly been brought about by the Russian invasion of Ukraine, but it was also influenced by the strong sense of insecurity caused by the corona pandemic crisis.
2. There is a clear focus on NATO as the central pillar of European security. This is a stark change in the position of many people in Europe that, only a few years ago, claimed that NATO lost its role in the security of Europe and should be disbanded. Existing security architecture where NATO is in core of it proved its reason to exist especially in the context of Russian aggression on Ukraine.
3. There is a wider involvement of government and civil society entities in security policy formulation and implementation in Europe and beyond. In the past, security policy was a well-defined, limited arena in which the principal actors were defence ministries and the military. Now, with the realisation of hybrid warfare as a major threat, security requires a whole of society approach for defending freedom and democracy. Security become measure of resilience against emerging security challenges.
4. Hybrid warfare has become the norm rather than the exception. Until recently, hybrid warfare was considered by many to be a peripheral, even arcane, type of warfare. The Russian invasion of Ukraine and the ensuing hybrid attacks clearly illustrates that hybrid warfare is now an integral and central part of interstate conflict. Just as future conflicts and wars between different players.
5. Critical infrastructure is becoming a key target for hybrid warfare. Its vulnerabilities will further expand by the energy crisis. Energy infrastructure is large, diffused, and difficult to protect. It is rapidly becoming not only a sensitive lifeline of societies and economies but also the target for well-planned potential hybrid warfare attacks. Therefore, we need to adopt present thinking of Critical infrastructure protection. We need to focus our efforts to define key critical infrastructure (KCI) that needs to be specially protected. Key critical infrastructure can be defined as a critical infrastructure that functionality of other critical infrastructures relies most on them, and that malfunction of KCI can have a significant negative cascade failure impact to other CI.
6. Russian hybrid threats and their malicious influence to societies and population of NATO allies is significant. The intention is to create social divisions, ruptures that hybrid attacker will use for its purposes. Strengthening democracy, protecting freedom and society, and increasing the societal resilience against hybrid threats needs to be one of the basic pillars of security and safety in NATO allies and EU member states.
7. Hybrid risks and threats analysis needs to be written on national and level of organizations such as NATO and EU. We saw many examples on ZSF 2022 that activities that, at first sight looks like usual commercial, financial, and social activities have a completely different background and intentions that might lead to future malicious hybrid activities by hybrid attacker.
8. The shifting national priorities towards defence expenditure will be curtailed by inflation and economic crises. The current aim of many NATO member states of reaching a level of defence expenditure at 2% of GDP will be difficult to achieve as the economic crisis deepens and inflation forces reductions in public spending. Closer European coordination and integration in defence and security, as well as closer cooperation with Europe’s allies such as Israel, can achieve substantial savings in defence expenditure while at the same time enhancing your overall military capabilities and its defence posture.
9. One of the key answers for developing social and state resiliency against hybrid threats is in scientific cooperation between various partners and experts on national and international level. Without investments in research and development, multidisciplinary approach to emerging security challenges, integration of knowledge, without creation of international network of experts and ability to exchange information and knowledge, it will be very hard to recognize early enough signals of coming hybrid threats. We need to shift the focus of scientist to make deep and substantial research on risks that have a low probability of their appearance but high impact by its possible negative consequences.
10. Risk of using weapons of mass destruction (WMD) in Russian aggression on Ukraine in 2022 was/is an argument with which Russia, obviously, tried to obtain better position for itself in negotiations that will start in one moment. It looks like that the risk of using WMD, especially nuclear weapons, as a one of the vectors of malicious attack, proved to be a highly risky move for the attacker. Russian possible intentions to be the first one that might use the WMD in Ukraine, was faced with significant negative attitude and reactions in international community. Existing security architecture is, until now, enough to prevent usage of WMD by deterring it with threats of counterattack using combination of modern weapons supported by massive cyber-attacks within and outside of cyber domain.
Strengthening Democracy, Protecting Freedom and Society
Doc.dr.sc. Gordan Akrap
Zagreb, 11. studeni, 2022.
Zaključci 7. ZSF (2022)
Hibridne prijetnje i otpornost društva, kritične infrastrukture i države
Zaključci 7. Zagrebačkog sigurnosnog foruma 2022
Programski i znanstveni odbor 7. ZSF-a, nakon održanih predavanja i nekoliko krugova razgovora, donio je sljedeće zaključke:
1. Postoji snažna promjena u stavovima i percepcijama o mogućim rizicima i prijetnjama diljem Europe koje su povezane s nacionalnom i regionalnom sigurnosti i stabilnosti. Ruska invazija na Ukrajinu svakako je velikim dijelom utjecala na ovakve promjene. Na nju je utjecao i snažan osjećaj nesigurnosti uzrokovan pandemijom koronavirusa.
2. NATO je središnji stup europske sigurnosti. Ovo je oštra promjena stajališta mnogih ljudi u Europi koji su do prije samo nekoliko godina tvrdili da je NATO izgubio svoju ulogu u sigurnosti Europe i da ga treba raspustiti. Postojeća sigurnosna strukture u čijem središtu je NATO, pokazala se opravdanom za postojanje, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
3. Postoji šira uključenost vlade i subjekata civilnog društva u oblikovanju i provedbi sigurnosne politike u Europi ali i šire. Sigurnosna politika je u prošlosti bila dobro definirana, ograničena arena u kojoj su glavni akteri bili ministarstvo obrane i vojska. Sada, uz spoznaju da je hibridno ratovanje postalo glavna prijetnja, dostizanje nove više razine sigurnosti zahtijeva oživotvorenje koncepta Domovinske sigurnosti s ciljem obrane slobode i demokracije. Sigurnost postaje mjera otpornosti na nove sigurnosne izazove.
4. Hibridno ratovanje postalo je pravilo, a ne iznimka. Donedavno su hibridno ratovanje mnogi smatrali perifernom, čak tajanstvenom vrstom ratovanja. Ruska invazija na Ukrajinu i hibridni napadi koji su tom napadu prethodili ali i uslijedili, jasno pokazuju da je hibridno ratovanje sastavni dio središnjeg dijela međudržavnog sukoba, baš kao i budući sukobi i ratovi između različitih strana.
5. Kritična infrastruktura postaje ključna meta u hibridnom ratovanju. Njena ranjivost dodatno će se povećati energetskom krizom. Energetska infrastruktura je velika, raspršena i teško ju je zaštititi. Ubrzano postaje ne samo osjetljiva žila kucavica za društva i gospodarstva, već i meta za dobro planirane potencijalne napade hibridnog ratovanja. Stoga moramo usvojiti i primijeniti moderna razmišljanja o zaštiti kritične infrastrukture. Moramo usmjeriti svoje napore na definiranje ključne kritične infrastrukture (KKI) koju je potrebno posebno zaštititi. KKI može se definirati kao kritična infrastruktura na koju se najviše oslanja funkcionalnost drugih kritičnih infrastruktura, a kvar KKI može imati značajni negativni kaskadni učinak kvarova na druge KI.
6. Ruske hibridne prijetnje i njihov maliciozni utjecaj na društva i stanovništvo NATO saveznika je značajan. Namjera je stvoriti društvene podjele, pukotine koje će hibridni napadač iskoristiti za svoje potrebe. Jačanje demokracije, zaštita slobode i društva te povećanje društvene otpornosti na hibridne prijetnje treba biti jedan od osnovnih stupova sigurnosti NATO saveznika i država članica EU.
7. Hibridnu analizu rizika i prijetnji potrebno je napisati na nacionalnoj razini i na razini organizacija poput NATO-a i EU. Na ZSF 2022 vidjeli smo brojne primjere kako aktivnosti koje na prvi pogled izgledaju kao uobičajene komercijalne, financijske i društvene aktivnosti, imaju potpuno drugačiju pozadinu i namjere koje bi mogle dovesti do budućih zlonamjernih hibridnih djelovanja, od strane hibridnog napadača.
8. Promjenjivi nacionalni prioriteti prema izdacima za obranu bit će ograničeni inflacijom i gospodarskom krizom. Trenutni cilj mnogih država članica NATO-a o dostizanju razine rashoda za obranu od 2% BDP-a bit će teško postići s obzirom na to da se ekonomska kriza produbljuje, a inflacija tjera na smanjenje javne potrošnje. Bliža europska koordinacija i integracija u obrani i sigurnosti, kao i bliža suradnja s europskim saveznicima kao što je Izrael, može postići znatne uštede u obrambenim izdacima, dok u isto vrijeme poboljšava ukupne vojne sposobnosti i obrambeni položaj.
9. Jedan od ključnih odgovora za razvoj otpornosti društva i države na hibridne prijetnje je znanstvena suradnja različitih partnera i stručnjaka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Bez ulaganja u istraživanje i razvoj, multidisciplinarnog pristupa nadolazećim sigurnosnim izazovima, integracije znanja, bez stvaranja međunarodne mreže stručnjaka i mogućnosti razmjene informacija i znanja, bit će vrlo teško dovoljno rano prepoznati signale nadolazećih hibridnih prijetnji. Moramo pomaknuti fokus znanstvenika kako bismo napravili duboko i značajno istraživanje o rizicima koji imaju malu vjerojatnost pojavljivanja, ali snažne negativni posljedice.
10. Rizik od uporabe oružja za masovno uništenje (WMD) u ruskoj agresiji na Ukrajinu 2022, bio je, i jest, argument kojim je Rusija, očito, pokušala izboriti bolju poziciju za sebe u pregovorima koji će u nekom trenutku započeti. Čini se da se rizik korištenja WMD-a, posebice nuklearnog oružja, kao jednog od vektora zlonamjernog napada, pokazao kao vrlo riskantan potez za napadača. Potencijalne ruske namjere da prva upotrijebi oružje za masovno uništenje u Ukrajini naišlo je na značajan negativan stav i reakcije međunarodne zajednice. Kako zemalja saveznica u NATO savezu tako i drugih kao što je Kina. Postojeća sigurnosna arhitektura se pokazala dovoljnom da spriječi korištenje WMD-a odvraćajući ga prijetnjama protunapada korištenjem kombinacije modernog oružja podržanog masivnim kiber napadima unutar i izvan kiber domene. .
Jačanje demokracije, zaštita slobode i društva
Doc.dr.sc. Gordan Akrap