Ali, kriza koja se tiče Hrvatske, u prvom je planu. Još uvijek nema rješenja vezanih za čelnog čovjeka VSOA-e, a rok za njegovo imenovanje je vrlo blizu – 10. kolovoza.
“Prvo bih trebao napomenuti da sam član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija pa bi komentiranje djelovanja agencija bilo kontraproduktivno i dovelo bi u pitanje moj kredibilitet, odnosno, sugeriralo bi zauzimanje određene strane”, za početak je rekao Akrap pa nastavio: “Pretpostavljam da se daleko od očiju javnosti i medija provode aktivnosti pa uopće ne sumnjam da će oni koji donose odluke naći rješenje. Dobro je to raditi daleko od očiju javnosti jer su to aktivnosti koje zahtijevaju visoku razinu tajnosti i povjerljivosti, kako se ne bi dogodilo da se medijskim manipulacijama uvede informacijski nered. Riječ je o ozbiljnoj i zahtjevnoj dužnosti, posebno zbog brojnih sigurnosnih izazova.”
Zakonski ni ovo rješenje koje imamo, a to je privremeni vršitelj dužnosti, ne postoji. Može trajati najduže 30 dana pa se postavlja pitanje što bi se dogodilo da 10. kolovoza nemamo kandidata.
“Ne bih htio govoriti o pravnim stvarima, ali dosad se uvijek dogodilo da se u okviru vremenskih rokova donosilo odluke. Hoće li to biti privremeno ili trajno rješenje, ali vjeruje da će se donijeti odluka”, ističe Akrap.
Kako stranim stručnjacima objasniti ovu situaciju, da VSOA ne djeluje?
“Ne bih rekao da ne djeluje. Djeluje u kontekstu u kojem može i mora djelovati. Sustav funkcionira, ali na nešto drugačiji način. Evo primjer iz prakse… Bio sam na jednom sastanku sa stranim čelnicima, gdje bi tijekom njega doznali preko telefona da su smijenjeni. Nažalost, događa se tako nešto, iako ne često. Znači, sustav mora biti posložen tako da i u ovakvim situacijama ima rješenja”, naglasio je sigurnosni stručnjak i napomenuo da se nada kako će se neke lekcije ipak naučiti.
Osim VSOA-e, domaći problem su nove serije prijetnji bombama u hrvatskim gradovima.
“Nažalost, to je nešto što se događa i što će se još događati. Naglasio bih dvije stvari, prevencija i odvraćanje. Dosta toga možemo pripisati aktivnostima studenata ili učenika koji misle da je to neki sport, no oni budu brzo pronađeni i procesuirani. Ozbiljniji su oni izvana, koji namjerno žele unijeti razdor. Zato je jako bitno pronaći i kazniti počinitelje jer kazne služe kao odvraćanje”, objasnio je Akrap i na kraju se osvrnuo na situaciji u Ukrajini:
“Strategija Ukrajine je oslobađanje okupiranog teritorija i to znači da ne želi srljati pa gubiti ljude. To što je Rusija postavila 100.000 vojnika na istok ne znači da se Ukrajina s tim ne može nositi. Ima vrijeme ispred sebe, barem do listopada. I prošle godine su u tom periodu oslobodili dosta teritorija na sjeveru i jugu. Brzina tog oslobađanja teritorija ne ide željenom brzinom, ali ostvaruje se napredak.”