Finska je danas postala 31. punopravna članica NATO-a. Rusija je istodobno poručila da je proširenje NATO-a napad na njihovu sigurnost, nacionalne interese te je najavila protumjere. Gordan Akrap kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da je Finska ulagala u svoju sigurnost, svjesna negativnih iskustava iz povijesti i svih izazova na Baltičkom moru. Na finsko-ruskoj granici ne očekuju se sukobi, tvrdi Ljubo Runjić te dodaje da će se ovim proširenjem NATO-a dodatno smanjiti manevarski prostor Rusije. Pitanje pristupanja Švedske NATO-u moglo bi se, prema najavama iz Bruxellesa, riješiti do idućeg NATO-vog summita, kazao je Tihomir Vinković.

Finska je jedna od rijetkih država koja je nakon Hladnog rata, iako neutralna, zadržala visoka ulaganja u obranu. Ona ima vrlo spremnu, brojnu i uvježbanu vojsku, kazao je vanjskopolitički analitičar HRT-a Tihomir Vinković, javljajući se iz Bruxellesa.

Postavljalo se između ostalog nakon svečanosti pitanje, hoće li Finska postaviti NATO-ovo oružje. Finci su poručili da imaju dovoljno oružja i da ga sami nabavljaju, kazao je Vinković.

- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da je to stvar svake članice hoće li NATO-ove postrojbe doći za obranu Finske. Istaknuto je da Finska ulaskom u NATO jako puno doprinosi ne samo sebi, već i Švedskoj, koja nije ušla u NATO. Rečeno je i da su sve države članice lani na summitu u Madridu pozvale Finsku i Švedsku da postanu članice toga Saveza. Sada je stvar trenutka, barem tako kažu, kada će se u Turskoj i Mađarskoj ratificirati ugovor sa Švedskom i da će ona uskoro postati članica NATO-a, dodaje Vinković.  

Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Sveučilišta Sjever kazao je da je Finska cijelo vrijeme ulagala u obranu jer je svjesna negativnih iskustava iz povijesti, činjenice da graniči s Rusijom, svih izazova koji se nalaze na Baltičkom moru. Stoga je nastavila dalje ulagati u svoju sigurnost, rekao je i dodao da ne treba zaboraviti da Finska ima izuzetno razvijenu i tehnologiju. 

Govoreći o tome što se mijenja na sjeveru, samim ulaskom Finske u NATO, Ljubo Runjić, stručnjak za međunarodno pravo i dekan Veleučilišta u Šibeniku, kazao je da je NATO ovime dodatno ojačan. 

- Ono što se mijenja na sjeveru je da će NATO doći na granicu s Rusijom, rekao je i podsjetio da je Sankt Peterburg, drugi po veličini ruski grad, samo 300-400 km udaljen od granice s NATO-om. 

Postavlja se pitanje kakve će snage NATO razmjestiti u Finsku.

- Ono što je najopasnije je razmještanje nuklearnog oružja. To će zasigurno izazvati žestoki odgovor Rusije. Ona je već sada najavila odgovor. Vjerojatno će pomaknuti dio svoje vojske. No što ako dođe do razmještanja nuklearnog oružja. Ni Moskva nije daleko od finske granice, dakle u dometu balističkih raketa kratkog dometa, dodaje Runjić.

- Ne treba očekivati da će biti nekakvih sukoba tamo, kazao je te dodao da će se dodatno smanjiti manevarski prostor Rusije.

Akrap podsjeća da je NATO kazao da nema potrebe postavljati nuklearno oružje u Finsku. Tvrdi da ona ima najjače topničko oružje od svih drugih članica NATO-a.

- Ima toliko topničkih oružja i sredstva, više nego pet ili šest najvećih država s europskog teritorija. Osim toga, ima oko 280 do 300 tisuća pripadnika oružanih snaga, oko 900.000 ih ima u pričuvi, ogromno i vrlo snažno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu. Finske oružane snage spremne su za suočavanje sa svakim izazovom koji bi mogao ugroziti finsku državu, dodaje Akrap.

Jedino Mađarska i Turska nisu ratificirale sporazume za pristup Švedske NATO-u. Turska tvrdi, napominje Vinković, da se u Švedskoj nalaze određeni pripadnici onih skupina koje oni nazivaju terorističkima i traže njihovo izručenje. 

- Bili su razgovori ne samo između finskih i švedskih predstavnika s turskim predstavnicima, nego je tu sudjelovao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Oni tvrde da to pitanje može biti vrlo brzo riješeno, kaže Vinković te spominje pitanje Mađarske, koja je posljednja od država članica NATO-a ratificirala sporazum za Finsku.

Pitanja o Švedskoj bila su postavljena Stoltenbergu, kao i američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu i drugima, pa su svi rekli da se to može vrlo brzo riješiti, a očekuje se i prije idućeg NATO-vog summita.

Napominje da se ne može reći da Mađarska podupire Tursku, već ona vodi svoju politiku. Njezina politika, pa i u EU-u, stalno ima neke prigovore, posebno prema Rusiji i ruskoj agresiji prema Ukrajini.

- Oni osuđuju rusku agresiju, a s druge strane ne bi joj uvodili sankcije. Međutim, uvijek na kraju pristanu. Nekada dobiju neki izuzetak, kao što je to bilo s naftom, ali na kraju pristanu, dodaje Vinković.

Rusija i Finska imaju granicu dugačku oko 1300 km. Budući da je Rusija rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu države, Akrap napominje kako nije baš siguran u tu opciju.

- Realno pitanje treba postaviti - ima li Rusija uopće takve sposobnosti. Ona je angažirala brojne snage na području Ukrajine. Tako da nije realno da govorimo o divizijama, kazao je Akrap. 

Podsjeća da je Rusija od samoga početka, kada su Finska i Švedska zatražile prijem u NATO, poručila da će razmjestiti dodatne postrojbe, topnički arsenal, strateško oružje, ali da se to ipak nije dogodilo. Naglašava da NATO nije napadački već obrambeni savez. 

- Da baltičke države nisu ušle u NATO, one bi najvjerojatnije već davno bile meta agresivne ruske politike. Ne treba se Rusija bojati NATO-a, ali bi se one države, koje nisu članice NATO-a, trebale bojati agresivne ruske politike, kazao je Akrap.

Runjić pak smatra da se Rusija boji NATO-a. S obzirom na ruske najave da će odgovoriti NATO-u, urednik i voditelj Damir Smrtić upitao je trebamo li se bojati i prijetnji nuklearnim oružjem. Sigurno će se zveckati nukelarnim oružjem, odgovara Runjić.

- Znamo da je ruska vojska izuzetno iscrpljenja ratom. Njihova najjača karika je upravo nuklearno oružje, kazao je Runjić, ali navodi da nijedna strana upravo zbog straha kojega bi mogla izazvati upotreba nuklearnog oružja, tome neće pribjeći.

- Ironično je to da je dobro da je Putin trenutačno na vlasti. Zamislite da je Prigožin, Kadirov ili netko sličan na vlasti, što bi se moglo dogoditi. Čak je i Macron rekao da za sada nema alternative. Putin je jedini jamac da se neće dogoditi upotreba nuklearnog oružja, kazao je Runjić.

- Nuklearno oružje je oružje odvraćanja, a ne napadno oružano sredstvo. S druge strane, to je sredstvo masovnog uništenja, kazao je Akrap i naglasio kako ne vjeruje da bi Rusija mogla pomišljati upotrijebiti tako nešto jer će, kako kaže, ostati i bez ono malo prijatelja i partnera, poput Kine.

Istočno krilo NATO-a sada je izuzetno jako, tvrdi Akrap. Na tom dijelu NATO poduzima, kaže, ozbiljne preventivne aktivnosti kako bi spriječio moguće negativne posljedice koje se mogu dogoditi na njegovom teritoriju.

- Mislim da Rusi ni sami nisu bili svjesni do kuda će doći, odnosno u kakvu će nepovoljnu međunarodnu situaciju doći. Oni su međunarodno poprilično izolirani, praktički se ponovno spustila Željezna zavjesa, samo ovoga puta bliže njihovim granicama. Sada moraju tražiti nove partnere, a jedna od njih je Kina, dodao je.

Nakon predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, pobjednik Jakov Milatović najavio je da će Crna Gora za pet godina postati članica EU-a. U Europskoj komisiji nisu željeli komentirati te izbore dok, kako kažu, ne dobiju konačne rezultate.

- Nadaju se da će Crna Gora kao kandidatkinja za članstvo u EU, koja je otvorila sva poglavlja, nastaviti ubrzano približavati se EU-u, kazao je među ostalim Vinković. Istaknuo je da u večeri nakon pobjede od Milatovića nije čuo rečenicu o tome da Crna Gora nastavlja europskim putem i da je saveznica u NATO-u.

U vezi s pristupanjem Crne Gore EU-u Akrap kaže kako će se detaljnije znati nakon izbora za Skupštinu Crne Gore.

Švedska, kao i Finska, kompatibilna je s NATO-om, tvrdi Runjić. Ima razvijenu vojnu industriju i vojsku, pa smatra da tu neće biti potrebne prilagodbe. Istaknuo je da će dolaskom Švedske NATO dodatno ojačati na sjeveru i moći time izvršiti veći pritisak na Rusiju te ju učiniti izoliranijom na međunarodnoj sceni.

---

---