Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala bili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, bivša ministrica obrane Željka Antunović, stručnjak za sigurnost Gordan Akrap i direktor HS produkta Željko Pavlin.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek govoreći o potpisivanju strateškog partnerstva Francuske i Hrvatske rekla je kako je prvi takav sporazum potpisan 2010. godine u okolnostima kad smo bili kandidatkinja za članstvo u EU.

- Taj je sporazum značio veliku podršku, pa i u javnosti promjenu percepcije o odnosima Hrvatske i Francuske. Danas, 11 godina kasnije Hrvatska, država članice EU, prošle godine smo predsjedali EU-om u trenutku najveće krize, potpisuje novi sporazum o strateškom partnerstvu koji smo danas usvojili na Vladi pa je on i javno dostupan. On daje jedan širok presjek tema, ne samo bilateralnih, nego smo se odlučili na stratešku suradnju oko europskih tema - i sigurnosnih i gospodarskih, klimatske promjene, digitalna tranzicija., Zatim tu je unaprjeđenje bilateralnih odnosa u svim područjima - gospodarstvo, sigurnost, vojna suradnja, obrazovanje, kultura itd. Sporazum ima važan dio koji se tiče i naše suradnje u međunarodnim organizacijama. Obje zemlje su posvećene ne samo daljnjem jačanju EU, nego i snažno zagovaramo multilateralizam, međusobna podrška u tim pitanjima.

Na opaske nekih da je to trgovački odnos - mi njima milijarde za Rafale, a mi dobijemo ulazak u Schengen i potporu za eurozonu ministrica je rekla da su međunarodni odnosi trgovina kako ne zna bi li bili jednostavniji ili kompliciraniji.

- Naravno da to nije trgovina, to bi bilo banaliziranje. Puno je u javnosti govoreno o tome na koji je način došlo do odluke o kupnji aviona. Sporazum je puno širi, on otvara mogućnosti i puno angažiranije suradnje u svim drugim područjima. On vrlo jasno pozicionira Hrvatsku i Francusku kao partnerske zemlje koje zajednički žele raditi na stabilnosti i razvijati sigurnosno suradnju u okviru EU i u odnosu na sve izazove koji nas okružuju. Sporazum otvara jedno novo razdoblje i svjedoči o vrlo dobrim odnosima koji su izgrađivani kroz sve ove godine, diplomacijom, angažmanom kroz europske institucije i uspjehom naših gospodarstvenika i francuskim investicijama, rekla je ministrica.

 

- Pamtimo život iz 1991. godine, određenih pozicija i odluka tadašnje francuske politike. Međutim, ne smijemo zanemariti da su u Francuskoj uvijek postojali političari i intelektualci koji su izrazito zagovarali hrvatske stavove i za vrijeme Domovinskog rata i kasnije. Tranzicija odnosno i službene politike počela se intenzivno događati krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih i mogli smo pratiti na koji se način mijenja taj smjer te je prvim strateškim sporazumom iz 2010. razdoblje nekih dilema o odnosima Hrvatske i Francuske zatvoreno. Danas smo mi partneri za europskim stolom, Francuska je jedna od država koja je priznala važnu ulogu predsjedanja Hrvatske EU-om tijekom ogromne krize gdje smo preuzeli liderstvo, rekla je Obuljen Koržinek.

Bivša ministrica obrane Željka Antunović rekla je o nabavi Rafala kako je potpuno nebitno što o tome misli. 

- Smatram da bi se mogli obraniti i bez MIG-ova i bez Rafala ako imamo dovoljno obučenu i motiviranu vojsku. Međutim, ovo je ipak nešto što obilježava hrvatsku politiku kroz dugo razdoblje. Mi smo čudan narod i čudna zemlja, pa vjerojatno onda imamo i malo specifične političare. Da je netko rekao prije 15 godina da nam ne treba ratno zrakoplovstvo i da ćemo to ukinuti mislim da bi se digla revolucija u Hrvatskoj. Danas kad smo kupili 12 borbenih zrakoplova koji su nam nužni jer su postojeći neupotrebljivi čujemo puno glasova protiv toga. Za obrambene sposobnosti Hrvatske jako je bitno da se vodi dugoročno. Francuski znaju kako će usmjeravati svoje zrakoplovstvo sve do 2060. godine, a mi iz mandata u mandat, pa čak i unutar mandata mijenjamo svoje prioritete. Drago mi je da je konačno realizirana nabavka tih aviona, rekla je Antunović te dodala kako je bitno kako ćemo nastaviti upravljati s avionima i kako ćemo iskoristiti u najboljem interesu Hrvatske sporazum o partnerstvu jer ono podrazumijeva dvosmjeran odnos.

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap rekao je kako ne zna što stoji u ugovori te dodao da će se doznati.

- Mi smo članica EU-a i NATO-a i to je manevarski prostor u kojem trebamo funkcionirati. Ne trebamo mi vezivati naše poslovne aktivnosti, pitanje izvoza u neku državu s određenim poslovnim potezima kao što je ovaj, rekao je Akrap.

Smatra da se Amerikanci neće naljutiti što nismo kupili F16.

- Osobno sam bio sklon nabavi F16 Barack s obzirom na to da znam kave su njegove mogućnosti i karakteristike.  Prvi natječaj je bio izuzetno transparentan, možda i previše transparentan jer se u svakom trenutku znalo sve. Postoji javna nabava, zna se koliki je proračun koji možemo izdvojiti i koje su karakteristike i to je definirala struka , a ne javnosti . Skupile su se pametne glave u MORH-u i rekle trebamo to i to, te je politika i struka odlučila, rekao je Akrap.

Na pitanje mijenja li se Rafalima ravnotežu snaga na Balkanu  odnosno jugoistočnoj Europi, Akrap je rekao kako to povećava naše manevarske i strateške sposobnosti.

- Kad govorite o području Zapadnog Balkana s kojim graničimo tu su primjetne dvije različite strategije. Hrvatska oprema svoje oružane snage ne zato da bi odgovorila na nekoga i ne reagira na naoružavanje neke druge strane. Mi se opremamo da nastavimo tradiciju  iz Domovinskog rata, da budemo savjestan, odgovoran i ozbiljan partner i saveznik, istaknuo je Akrap.

Na činjenicu kako se Srbija, koja je bila svojedobno agresor na Hrvatsku, naoružava i nabavlja oružje sa svih strana, prima donacije od Rusije, govore i o nabavci sustava S400 te bi onda Rafali bili upitni ili ne bi, Akrap je rekao da smo mi članica NATO-a.

- To je prva i temeljna postavka iz koje mi trebamo polaziti. To što Srbija kupuje i reagira na nas, to je njihov problem. Rafale kupujemo za sebe kao odgovorna članica EU-a i NATO-a. To što Srbija govori da će kupiti S400 to su priče za srbijansku domaću javnost. Turska je kupila sustav S400, sustav je vrlo blizak sustavu koji imaju Rusi. Srbija nema tih novaca da plati sustav, a i da ima ne bi dobila niti približnu mogućnost tog sustava, rekao je Akrap te dodao kako su MIG-ovi 29 koje je nabavila Srbija u usporedbi s Rafalima koje mi kupujemo nebo i zemlja u korist Rafala.

Direktor HS produkta Željko Pavlin rekao je kako su ove godine dobili nagradu Zlatnu kunu od HGK za veliko trgovačko društvo u Hrvatskoj, dobili smo Zlatnu bilancu za najbolje prerađivačko društvo u RH, dobili smo zlatni ključ za najvećeg izvoznika u Ameriku u Hrvatskoj.

- U tvornici radi oko 1850 ljudi, ali broj ljudi je staro gledanje na snagu tvornice. Mi smo u ovom trenutku vjerojatno najautomatiziraniji i najrobotiziranija tvornica u Hrvatskoj. Imamo najveći broj robota u proizvodnji od kojih su neki čak i rezultat našeg rata. Ovo će nam biti rekordna godina u našoj povijesti. Naš izvoz u Ameriku bit će oko 700.000 pištolja, a uspjeli smo izvesti u razne zemlje oko 20-ak tisuća pušaka. Ova rekordna godina bit će bolja 20% posto nego lanjska za koje smo dobili ove nagrade. To dovoljno govori o rezultatima, a to nas svrstava među najveće tvornice u našem segmentu na svijetu, rekao je Pavlin.

Dodao je kako u Francusku izvoze puno manje, oko 5000 pištolja te spomenuo kako su bili prije nekoliko godina u finalu javnog natječaja za novu pušku francuske vojske, ali nažalost nisu pobijedili.

Kada su pitali francuskog ministra kako to da su izabrali njemački proizvod javno je rekao kako Nijemcima prodaju jako puno stvari  te da moraju od njih nešto kupiti.

- To ipak tako u svijetu i Europi funkcionira. Stalno svaka zemlja ima javne natječaje koji su po svim europskim tržišnim pravilima, no nekako uvijek u Njemačkoj pobijede Nijemci ako imaju taj proizvod, a u Francuskoj Francuzi,. Pušku nemaju pa je zato to dobila Njemačka i opet je na snazi bilo partnerstvo. Nama je ovo prilika da i mi napravimo nešto više nego do sada, rekao je Pavlin.

Dodao je kako su bili i lani u finalu s pištoljem u Francuskoj s kvalitetnom ponudom no da su im rekli da će dobiti na javnom natječaju ako se Francuzi ne budu bojali kupiti strateški proizvod za njihovu vojsku od jedne Hrvatske koja ipak nema tu snagu i uvjerenje kao neke zapadne zemlje. 

- U takvom slučaju ovakva prilika, kao što je kupovina aviona, više je nego prilika da se nešto napravi. Mislim da politika može tu puno napraviti. Ako mi imamo pištolje u specijalnim snagama francuskog ministarstva obrane, kao imamo pištolje koje smo isporučili za njihovu policiju, što je prvi puta u svijetu da je isporučen s RFID čipom. Dobili smo nedavno jedan manji tender, a uskoro će biti i javni natječaj za francusku žandarmeriju, a dokazali smo kvalitetu i u više smo od 40 gradski policija s pištoljima. Prilika kupovine aviona trebala biti da se kaže dajte kupite vi nešto, smatra Pavlin dodajući da imaju konkurentan proizvod.

- Politika tu može puno. Kada je u zadnjih 20 godina u Hrvatsku došao francuski predsjednik? Došao je potpisati da ćemo mi dati milijardu eura. To je ipak neka činjenica, istaknuo je Pavlin.

Sporazum treba gledati šire, ne samo materijalno

U ovom trenutku hrvatsko-francuska razmjena iznosi oko milijardu eura, mi njima izvozima robe za 450 milijuna eura, a oni nama izvode oko 600 milijuna eura. Obuljen Koržinek je rekla kako Sporazum o strateškom partnerstvu imam važno poglavlje koje govori i o nastavku suradnje kad se govori i o vojnoj industriji.

- No zaista taj sporazum treba gledati šire, jednako kao i ciljeve te suradnje treba gledati šire od samog materijalnog interesa koji je naravno za naše gospodarstvo neizmjerno važan. Kada donosite takve odluke polako gradite suradnju, gradite povjerenje, dođete uopće u situaciju da pregovarate, jačate te međusobne odnose, naglasila je ministrica.

- Za nas je jednako važno pitanje migracije, sigurnosti naših granica, onoga što taj strateški sporazum šalje kao poruku vezano uz naše buduće članstvo u Schengenu. Dakle sva ta pitanja koja nas dugoročno pozicioniraju ponovno u partnerstvu s drugim europskim državama kao zemlju koja je dio tog jednog šireg kruga koji međusobno surađuje i gradi sigurnost. Jednako tako u tom sporazumu se govori i o pristupanju Hrvatske eurozoni, što je za nas neizmjerno važno. dodala je Obuljen Koržinek.

- Avioni su nešto o čemu će se puno razgovarati, što je vidljivo, mjerljivo, ali zaista taj sporazum i činjenica tog posjeta francuskog predsjednika vodi nas na jednu novu razinu i otvara jednu veliku mogućnost i onda u toj situaciju kad imate dobre političke odnose i nudite jednako kvalitetne proizvode ili govorite o privlačenju ulaganja onda ste u jednoj drugačijoj poziciji nego kada takvih sporazuma i takvih odnosa nema i to je svima jasno, objasnila je Obuljen Koržinek.

Antunović smatra da Hrvatska mora raditi na stvaranju tvrtki i gospodarskim politikama kao i otvorenosti investicijama izvana koje donose nove tehnologije.

- Nabavka aviona otvara prostor,ali političari trebaju odraditi još puno posla da bi došlo do realizacije s naše strane da i mi njima nešto prodamo. Za Hrvatsku je, kad govorimo o obrambenim nabavkama, definitivno SAD najveći partner, najjača snaga unutar NATO-a. Oni neće zamjeriti nabavku aviona, oni su toliko napunili naša skladišta s raznim stvarima da mislim da je dobro da Hrvatska stavi neka jaja i u drugu košaru, slikovito se izrazila Antunović.

- Hrvatske oružane snage imaju jako puno potreba, ali ovog trenutka imaju dovoljno da nas obrane ako nas netko napadne. Treba pametno voditi politiku i jako dobro iskoristiti i naše i njihove potrebe, smatra Antunović.

Akrap je rekao kako su Francuzi prodali Rafale Grcima, Egipćanima, Indijcima i mnogima. Smatra da ovaj posao s prodajom Rafalima Hrvatskoj dobro doći predsjedniku Macronu zbog nedavno propale prodaje podmornica Australiji. Također je govorio i o prodaji Rafala Grcima oko kojeg se pobunila Turska.

- Stvar je vrlo jednostavna. Jedno od ključnih kriznih područja s kojima se kao Europa susrećemo i s kojima ćemo se susretati je odnos Turske i Grčke, Nije bez razloga zašto se Grčka nije javila ove godine na drugi pozivni natječaj i ponudila svoje rabljene F16 jer se sprema na mogući tzv. "dog fight"  s Turcima kako dođe do rasta krize između Turske i Grčke. To je jedan od ključnih problema s kojima se i mi kao EU i kao NATO susrećemo, rekao je Akrap.

Dodao je kako mi s Rafalima ne kupujemo samo avione.

- Kupujemo znanje, tehnologiju, kupujemo razvoj naših mogućnosti. Mi ćemo s tim znanjem i tehnologijom koja će doći moći biti u stanju unaprijediti naše tehničke i tehnološke mogućnosti na brojnim dijelovima. Tu je jako puno toga u pozadini, naglasio je Akrap.