News
Međunarodna sigurnosna elita na konferenciji o hibridnim prijetnjama u Zagrebu
07 Sep 2021 12:10:00 PM
80 views
U organizaciji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Udruge Sv. Jurja, u zagrebačkom Sheratonu je 3. i 4. rujna 2021. godine održana šesta međunarodna znanstveno-stručna sigurnosna konferencija Zagreb Security Forum (ZSF) na temu 'Strategija i suočavanje s hibridnim prijetnjama 21. stoljeća – jačanje otpornosti društva i kritične infrastrukture' koja je okupila preko stotinu priznatih domaćih i stranih stručnjaka iz područja nacionalne i međunarodne sigurnosti iz više od 27 država članica EU, NATO saveza i šire.

Naglasak ovogodišnje konferencije bio je na razmjeni iskustva te integraciji znanja i sposobnosti mreže mladih europskih znanstvenika s ciljem podizanja svijesti o potrebi ranog prepoznavanja širenja dezinformacija u javnom prostoru koje mogu izazvati nasilno djelovanje protiv sustava vrijednosti, uvjerenja i načela modernih demokracija zapadnog tipa.

Visokopozicionirani dužnosnici i djelatnici iz Vlade RH, NATO-a, izraelskog Sveučilišta Bar-Ilan, Zaklade Konrad Adenauer, Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman i drugih međunarodnih institucija prezentirali su studije slučaja vezane uz prepoznavanje i suočavanje sa složenim oblicima hibridnih prijetnji s ciljem organiziranja učinkovite i preventivne zaštite temeljnih društvenih vrijednosti, demokratskog sustava i kritične infrastrukture – osobito digitalne sigurnosti i otpornosti u informacijsko-komunikacijskom i energetskom sektoru.

U pozdravnim govorima okupljenima na Forumu obratili su se predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap, voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu Holger Haibach, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta 'Dr. Franjo Tuđman' general-pukovnik Mate Pađen, te ključni govornici – voditelj Europskog instituta na izraelskom Sveučilištu Bar-Ilan Shlomo Shpiro, voditelj odjela za JI Europu i Zapadni Balkan Zaklade Konrad Adenauer u Berlinu Johannes Gold, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Frano Matušić, bivši član Europskog parlamenta i bivši predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Elmar Brok, te izaslanik premijera Zdravko Jakup, državni tajnik u MORH-u.

Na panelima je, između ostalog, prikazana uloga 'klasičnih' i digitalnih medija u kontekstu planiranja i provođenja operacija utjecaja na području Bliskog Istoka od strane organizacija kao što su Hamas i Hezbolah te razvoj i utjecaj islamističkog ekstremizma i terorizma na području šest država Zapadnog Balkana u kontekstu povezanosti i ovisnosti o medijima.

Obrađene su i teme o načinima modeliranja i vođenja 'ratnih igara' (wargaming) pri donošenju odluka na najvišim nacionalnim i međunarodnim razinama za potrebe provjere stvarne izdržljivosti i otpornosti društva na moderne sigurnosne rizike.

U svojim predviđanjima o razvoju sukoba različitih strateških interesa te sigurnosnih prijetnji i ugroza na području Južnog kineskog mora nekoliko je predavača izložilo modele, mogućnosti, sposobnosti i način djelovanja Kine i njenih institucija u vođenju sukoba hibridne naravi te uporabe izvještajno-sigurnosnih sustava u procesima prikupljanja izvještajnih podataka na području EU.


Na primjeru Države Izrael prikazana je uloga, mjesto i zadaće izvještajno-sigurnosnih službi (Mossad, Aman, Shin Bet) u suočavanju s pandemijskom prijetnjom, kao i mogućim budućim sličnim sigurnosnim izazovima.


Problematizirana su i pitanja izravno povezana sa sigurnošću kibernetičkog prostora te potreba za stvaranjem podatkovnog i digitalnog suvereniteta temeljenog na demokratskim načelima. Vezano uz to, prezentiran je i prikaz potreba gospodarskog sektora u suočavanju s modernim sigurnosnim izazovima u cilju stvaranja uvjeta učinkovitog preventivnog koncepta djelovanja koji je u RH poznat i kao koncept Domovinske sigurnosti, a koji se u stručnoj terminologiji naziva 'Homeland security concept' i 'whole-of-society-approach'.

Drugog dana Foruma održana su predavanja zatvorena za javnost s izlaganjem dokazanih konkretnih činjenica i pokazatelja iz više međunarodnih primjera - s posebnim osvrtom na procese, aktere i modele u promjeni političke i nacionalne slike u Crnoj Gori te dijelom u Bosni i Hercegovini.

Na prvom panelu pod nazivom 'Strateška predviđanja i hibridne prijetnje' sudjelovali su umirovljeni general zbora Mirko Šundov kao moderator te predavači general pukovnik Florian Coldea sa rumunjske Nacionalne obavještajne akademije 'Mihai Viteazul' National Intelligence Academy, Shlomo Shpiro sa izraelskog Sveučilišta Bar-Ilan, Gilliam de Valk sa nizozemskog Sveučilišta u Leidenu, Vira Ratsiborynska sa belgijskog Slobodnog sveučilišta u Briselu.

Drugi panel s temom 'Strateški izazovi i hibridne prijetnje za slobodu i društvo' moderirao je Hrvoje Sagrak iz INFODOM-a, a sudjelovali su Dorthe Bach Nyemann s Danskog kraljevskog obrambenog koledža, Jose L. Diego i Ivan L. Martinez iz španjolske lokalne policije grada Valencije, pričuvni brigadni general Ephraim Lapid s Instituta Europa na izraelskom Sveučilištu Bar-Ilan, Aleksandra Gasztold sa Sveučilišta u Varšavi i Przemysław Gasztold sa poljskog Sveučilišta za ratne studije, Slavko Vidović iz INFODOM Grupe, Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina i umirovljeni pukovnik Martti Kari s Fakulteta Informacijskih tehnologija finskog Sveučilišta u Jyväskyli.

Treći panel moderirao je Gordan Akrap sa Instituta za istraživanje hibridnih sukoba te je obrađen kontekst uloge NATO-a i hibridnih prijetnji. Sudjelovali su strateški analitičar Neil Chuka iz kanadskog Ministarstva obrane, Yantsislav Yanakiev sa Bugarskog obrambenog instituta 'Prof. Tsvetan Lazarov', Gintaras Labutis sa litvanske Vojne akademije, Laris Gaiser iz talijanskog ITSTIME-a, Andrew N. Liaropoulos sa grčkog Sveučilišta u Pireju, Paul Charon sa francuskog Instituta za strateška istraživanja.

Četvrti panel pod naslovom 'Hibridne prijetnje i operacije utjecaja na izbore – lekcija naučena?' moderirali su Gordan Akrap i Shlomo Shpiro, a predavali su Jerko Livaja iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-Neretvanskog kantona FBiH i crnogorski analitičar Ljubomir Filipović.

Peti panel obradio je temu 'Domene pojavljivanja hibridnih prijetnji' i moderirao ga je Mladen Vedriš sa visokog učilišta Effectus - poduzetnički studiji. Predavanja su održali David Snetselaar sa Nizozemske obrambene akademije i Sveučilišta u Utrechtu, Athanassios Kosmopoulos iz grčkog Ministarstva digitalnog upravljanja, Barak Bouks sa Europskog instituta izraelskog Sveučilišta Bar-Ilan i Maxime Audinet sa francuskog Instituta za strateške studije.

Zadnji, šesti panel pod nazivom 'Mladi istraživači i otpornost na hibridne prijetnje' moderirao je generalni tajnik ir. Yvan De Mesmaeker iz Europskog udruženja za korporativnu sigurnost, a panelisti su bili Rebecca R. Farulli iz američke Zaklade German Marshall, Eleni Kapsokoli sa grčkog Sveučilišta u Pireju, Michael Wyss sa švicarskog Sveučilišta ETH Zurich te Tarik Solmaz iz Istanbula.

Zaključak konferencije jest da hibridne prijetnje i načini zlonamjernog utjecaja na kognitivne aspekte upotrebom operacija utjecaja na mišljenje i ponašanje dezinformiranjem, predstavljaju vrlo ozbiljan problem u suočavanju sa suvremenim ugrozama koje, uz njih, obuhvaćaju još i fizičke i digitalne aspekte.

Kognitivni aspekti su ujedno i najzahtjevniji dio jer postavljanje informacijskih barijera u svojstvu sprječavanja širenja dezinformacija može u određenim slučajevima predstavljati i ugrozu po temeljna prava i slobode pojedinaca. Od neizmjerne je važnosti provoditi edukaciju pojedinca i društva kao takvog, kako bi stekli naviku kontinuirano preispitivati informacije koje su im plasirane različitim kanalima i stjecati kulturu kritičkog promišljanja temeljenog na traženju više relevantnih izvora pojedine informacije koja im je od ključnog značaja. U tom procesu ključnu ulogu ima obrazovni proces, ali i mediji.

Svaka upotreba barijere u svrhu podizanja sigurnosti, a osobito digitalne mjere u svojstvu sprječavanja širenja dezinformacija, imaju i svoje moguće posljedice u vremenu dok se prikupljaju podaci od njihovog uvođenja pa do prve procjene učinkovitosti i moguće štetnosti.

Iz tog razloga, razmjena znanja i iskustava te kontinuirana edukacija svih razina društva o potrebi kritičkog promišljanja te razlikovanja nedvojbeno dokazanih činjenica i objektivnog izvještavanja od širenja dezinformacija u ovom slučaju predstavlja mjeru s potencijalno najmanjim negativnim posljedicama po demokratsko društvo. Izbor svakog pojedinca je primjena kritičkog promišljanja, o čijoj učinkovitosti u samom društvu će ovisiti i potreba za uvođenjem drugih mjera.
Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery

Sponsors