Međunarodna konferencija hrvatske industrije sigurnosti "Hrvatska 2020 - 1# EU", održana 4. travnja 2019. godine u Zagrebu, u određenoj se mjeri vezala i uz kontekst priprema Republike Hrvatske za predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. godine.

Što nam o tome može reći, pitali smo dr. sc. Gordana Akrapa, jednog od sudionika spomenute konferencije?

- Raspored predsjedanja Vijećem EU-a unaprijed je određen tako da se već dugo vremena zna da će prvih šest mjeseci sljedeće godine Hrvatska preuzeti tu važnu i odgovornu dužnost. Predsjedanje je velika obveza koja stoji ne samo pred državom, nego i cjelokupnim društvom. U tom kontekstu treba gledati inicijativu Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore, o organiziranju međunarodne konferencije stručnjaka iz domene sigurnosti. Sigurnost je danas jedna od temeljnih sastavnica društva. Bila je i prije. Međutim, nikad se toliko pozornosti u vremenu mira nije pridavalo sigurnosti kao danas.

Brojni su razlozi takvog razvoja situacije. Na neke od njih pokušalo se ukazati te ponuditi odgovore, na navedenoj konferenciji. Zaključci s navedene konferencije su vrlo jasni: opća odgovornost za sigurnost pojedinaca, tvrtki kao i cjelokupnog društva jest u nadležnosti države i državnih institucija. Sigurnost više nije samo stanje, nego i proces koji ovisi o velikom broju čimbenika. U tom procesu bitnu ulogu mogu i trebaju dati pojedinci, tvrtke, akademska zajednica. Posebice tvrtke koje se bave pitanjima cyber, fizičke i tehničke sigurnosti, odnosno industrije privatne sigurnosti.

Kad smo kod hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, od 1. siječnja iduće godine, koliko je to ujedno i najveći (politički i svaki drugi) izazov za Hrvatsku u 28 godina njezine samostalnosti i neovisnosti?

- Nesumnjivo da je to najveći izazov koji stoji pred cijelim društvom: politički, organizacijski, programski, projektni, tematski, sigurnosni. Hrvatska je, kako se to vidi po javno dostupnim primarnim i sekundarnim tematskim podacima, svjesna svih obveza, ali i prava i mogućnosti zemlje predsjedateljice. S obzirom na brojna iskustva i izazove s kojima se država dosad suočavala te prateći proces priprema predsjedanja s pozicije zainteresiranog građanina, mišljenja sam da ćemo uspješno završiti ovu fazu našeg predsjedanja. Ovo je ujedno i prilika da Hrvatska ukaže na teme koje držimo bitnima za EU, uključujući i ulazak RH u šengenski prostor.

S aspekta sigurnosti granica EU-a, hoće li po tom pitanju RH predsjedanje biti izloženo većim problemima?

- Sigurnost EU-a svakako će biti jedna od važnih tema našeg predsjedanja, jer nas svakodnevni primjeri sigurnosnih ugroza na to upućuju. Hrvatska će morati pojačati svoje diplomatske aktivnosti kako bi EU, što samostalno, a što u suradnji s NATO savezom, mogao učinkovito, na preventivnoj razini, ponuditi odgovore na cijeli niz novih sigurnosnih ugroza s kojima smo već sad suočeni. U tom smislu Hrvatska bi trebala poticati, zajedno s NATO savezom, stvaranje EU institucija koje će se tim izazovima moći učinkovito suprotstavljati na preventivnoj razini. Tu će se sigurno postaviti pitanje koliko nam Unija treba i kakvu Uniju želimo. Sklon sam stvaranju EU institucija, kao i transformaciji sadašnjih centara izvrsnosti NATO saveza (primjerice za energetsku sigurnost, za strateško komuniciranje…), u službene institucije EU-a i NATO saveza, jer su brojne od njih svojim rezultatima pokazale nužnost svoga postojanja.

Tijekom RH predsjedanja problem migranata neće se riješiti, ili hoće, o čemu to sve ovisi?

- Čovjek migrira od svojega postanka. Mijenja svoja staništa, prebivališta, traži mjesto gdje će moći bolje zadovoljiti svoje potrebe, kao i potrebe svoje obitelji, zajednice. Tako je i danas s ekonomskim migrantima. Uzroci (može ih biti više) politički pokrenutih migracija su drugačiji. Snažni migracijski val koji je 2015. zahvatio Europu bio je ponajprije politički proces, motiviran željama onih koji su taj val pokrenuli i usmjeravali s ciljem pokretanja političkih promjena i odnosa unutar EU-a. Naravno da su u tom valu svoj financijski interes pronašle brojne manje ili više uvezane kriminalne grupacije, kao i pojedinci, grupe i organizacije koji su taj proces htjeli iskoristiti za intenziviranje radikalizacijskih procesa u EU-u. Stvarna priroda tog migracijskog vala jasno je vidljiva i danas kad Turska javno upozorava da više ne može održavati sigurnost, niti ima sredstava za zadržavanje brojnih migranata koji se nalaze u Turskoj. Drugim riječima, Turska traži sredstva i političku podršku u nekim svojim drugim aktivnostima, a za uzvrat nude zadržavanje izbjeglica u Turskoj, kao i njihovo vraćanje u druge zemlje, posebno Siriju. To je jedan od nekoliko modernih sigurnosnih ugroza o kojoj će Hrvatska morati voditi računa tijekom predsjedanja.

Kad se sve uzme u obzir - jesmo li spremni za predsjedanje od 1. siječnja, uključujući i važan aspekt sigurnosti?

- Javno dostupni podaci ukazuju da je Hrvatska svjesna svoje odgovornosti te da ozbiljno radi na programskim, organizacijskim, logističkim pitanjima, kao i svim drugim pitanjima u vezi s procesom predsjedanja.