Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom

- analitički prikaz

1 SAŽETAK 

2. Energetski potencijal BiH.

Na temelju napravljene snimke stanja analizirani su procesi koji utječu na države i društva kao i na poslovanje društava povezanih s energetskim politikama na promatranim tržištima. Zbog složenosti političkog sustava i upravljanja resursima u BiH, analizirana je mogućnost osnivanja novog društva koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom. Iako teoretski struktura vlasništva i upravljanje novim društvom s ekonomske pozicije kao i s pozicije upravljanja nastalom infrastrukturom izgledaju nevažni, u društvu kao što je Bosna i Hercegovina te s obzirom na brojne izazove s kojima se suočava, i to je pitanje od znatne važnosti.

Imajući u vidu geopolitički kontekst u kojem se nalazi BiH, posebice potencijalni ucjenjivački kapital kojega posjeduju nedemokratski i imperijalni subjekti na području energetike, jasno se nameće zaključak da se BiH u svim svojim strateškim promišljanjima mora osloniti na demokratske države i političke saveze čija članica namjerava postati. To praktično znači da se smanji mogućnost političkoga utjecaja autoritarnih režima koji će, zahvaljujući postignutom stanju monopola, iskorištavati nedovoljno razvijen i disperziran energetski sustav BiH i samim time ugrozili vlastite dugoročne strateške ciljeve. Kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

To konkretno znači da se države članice NATO saveza i Europske unije moraju snažnije angažirati i pomoći BiH u daljnjem razvoju energetskoga sektora te postojećih dobavnih i potrošačkih kapaciteta. U suprotnom, svaka pasivnost NATO-a i EU može polučiti negativne rezultate prema kojima bi BiH ostala u trajnom stanju zamrznutog sukoba kojeg će iskoristiti Rusija, Srbija i Turska. Time će euroatlantski put BiH biti usporen, ako ne i zaustavljen te će je pretvoriti u svoje balkanske ekspoziture iz kojih će projicirati nestabilnost i nesigurnost u svoje susjedstvo.

Iskorak prema energetskoj stabilnosti i neovisnosti BiH nedvojbeno će pomoći aktivnosti s ciljem povećanja proizvodnje energije iz sektora obnovljivih izvora energije. Tome svjedoči i izuzetno visoka potpora građana iskazana u istraživanju javnoga mnijenja na cijelom prostru BiH. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije ne samo da će povećati domaće kapacitete i rastereti državu od potrebe za uvozom, već će dugoročno od BiH stvoriti zemlju izvoznicu zelene energije.

Nadalje, posebno važan projekt koji treba doprinijeti diversifikaciji i smanjenju pogubnih geopolitičkih utjecaja jest plan izgradnje Južne plinske interkonekcije. On otvara posve novu energetsku perspektivu za BiH te dugoročno minimizira ruski utjecaj: energetski, politički, sigurnosni, gospodarski, društveni, medijski. Također, njime se otvara pretpostavka daljnjega razvoja industrije koja bi koristila mnogo prihvatljiviji i okolišu manje štetan energent. BiH time može pokrenuti izlaznu strategiju napuštanja „prljavih energenata“ i bez ikakvih poteškoća pratiti energetsku politiku EU kojoj teži.

Iz geopolitičke perspektive, operator cijeloga plinovoda nužno mora biti javna tvrtka u suvlasničkom okviru Federacije BiH. Također, poučeni primjerom novoga moldavskoga plinovoda, takav je projekt izuzetno podoban za sufinanciranje od strane institucija EU, ali i američkih i hrvatskih partnera. Rizik predaje izgradnje i operativnoga upravljanja postojećoj tvrtki BH Gas, s obzirom na osvjedočeno loše upravljanje dosadašnjim plinskim poslom, njihovoj poslovnoj povezanosti s ruskim i srpskim poslovnim interesima povezanim s aktivnosti postojećeg plinovoda, velikom reputacijskom i financijskom štetom koje je izazvalo samoj državi, te narušavanjem Daytonskih načela zaista predstavlja nepotrebni rizik koji cijeli projekt dovodi u pitanje. Iskustvo dosadašnjega života u sui generis političkome sustavu, posebice pandemija korona virusa, dokazala je da su decentralizirani resursi i kapaciteti upravljanja od suštinske važnosti kada je u pitanju funkcionalnost što otklanja probleme u izazovnim vremenima. Stoga, model decentralizacije operatera bi omogućio veću funkcionalnost sustava, njegovu brzu prilagodljivost novonastalim stanjima, smanjio ovisnost o utjecajima i ucjenama autokratskih režima Rusije, Srbije i Turske, te povećala usklađenost energetske mreže i ekoloških standarda BiH s EU partnerima.

1.1 Indirektni učinci

• povećanje zaposlenosti,
• pozitivan utjecaj na turistički sektor,
• povećanje dodane vrijednosti u jedinicama lokalne samouprave (JLS),
• povećanje plaćanja poreza i doprinosa,
• povećanje sigurnosti opskrbe energijom
• smanjenje emisija CO2/GHG.

1.2 Kvantifikacija društvenih koristi

• Povećanje sigurnosti opskrbe energijom
• Koristi od poreza i doprinosa na plaće,
• Otvaranje novih radnih mjesta u obrtima/tvrtkama vezanim za djelatnosti koje će imati koristi od kvalitete i dostupnosti energenata
• Stvaranje dodane vrijednosti kroz broj novo zaposlenih ljudi 
• Dodatna ekonomska aktivnost u županijama/kantonima kroz koje prolazi novi/obnovljeni energetski dobavni pravac (Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Grad Sarajevo),
• Pristup kvalitetnijoj i jeftinijoj energiji za građane 
• Pozitivan utjecaj na turistički sektor,
• Smanjenje zdravstvenih problema vezanih za onečišćenje zraka
• Uštede na trošku energije koja se koristi u domaćinstvima i u industriji

One su primjenjive i na Bosnu i Hercegovinu.

• Cjelokupan sadržaj ove analize preuzmite u PDF formatu: Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom - analitički prikaz

• Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska
• Institut za društveno-politička istraživanja, Kralja Petra Krešimira IV. b.b, Mostar, Bosna i Hercegovina
• Udruga sv. Jurja, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska

• Doc.dr.sc. Gordan Akrap
• Stipan Zovko

• Doc.dr.sc. Gordan Akrap,
• Izv.prof. Dražen Barbarić, 
• Doc.dr.sc. Dragan Mišetić

• Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska, www.zagrebsecurityforum.com 
• Institut za društveno-politička istraživanja, Kralja Petra Krešimira IV. b.b, Mostar, Bosna i Hercegovina, www.idpi.ba 

Prijelom:

• Davor Maričić, Institut za elektroničko poslovanje d.o.o., www.institut.hr  

• Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Republika Hrvatska
• PRESSUM – Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina