Amerika više ne želi vući nemoćne i nenaoružane zemlje, Kina nastavlja put prema supersili, Velika Britanija napušta EU, EU se okreće Africi, Njemačka se iznova "ujedinjuje" s Rusijom, Rusija vodi politiku vječnosti i nasilja, Saudijska Arabija i Iran nastavljaju rat za prevlast na Srednjem istoku, Francuska će se i dalje boriti u Sahelu.

Ostalim zemljama u 2020. preostat će unutarnje krize, lokalni problemi i prosvjedi koji će, poput ovogodišnjih, rasti ili slabjeti u odnosu na sposobnost prilagodbe pokrenutim masama. A toga će biti sve više, jer se svijet nalazi u velikim geopolitičkim poremećajima. Prema većini zapadnjačkih procjena ovih deset smetnji obilježit će 2020: klimatske promjene, politika Rusije prema Srednjem istoku, migracije, reperkusije povezane s digitalnim dobom, iranski posrednički ratovi, dinamika političkih odnosa u zemljama Perzijskog zaljeva, transnacionalni kriminal, kineski ekonomski ratovi, promjene u globalnom političkom i ekonomskom sustavu te generiranje i zaustavljanje revolucija.

Rizik od klimatskih promjena ne proizlazi samo od promjene vremena, dostupnosti resursa, povećanja razine mora, oluja, suša, potresa, nego i od učinkovitosti vlada da predvide krize i upravljaju njima. Nedostatak pitke vode, uz sukobe oko energetskih izvora, najčešći je uzrok surovih ratova i izgona stanovništva diljem svijeta. Eskalacija političkih previranja i ratova za vodu nastavit će se i dalje ponajprije u azijskopacifičkim, afričkim te centralnoameričkim i južnoameričkim zemljama. Zbog klimatskih promjena i pitke vode doći će do preoblikovanja političkih sustava i društvenih stavova u Sjevernoj Americi i Europi.

Previranja u Egiptu, Izraelu, Siriji, Libanonu i u drugim zemljama Srednjeg istoka stvorili su okruženje u kojem je Rusija obnovila utjecaj kakav nije imala još od Suslova i Kosigina. Sadašnja ruska situacija rezultat je planiranja i obnavljanja veza sa, zbog Arapskog proljeća, pritajenim panarapskim, antiislamskim i paraislamskim strukturama na Bliskom i Srednjem istoku. Time Rusi geografski i politički zatvaraju luk utjecaja od Sjeverne Afrike, preko zapadnog Sredozemlja, do Kavkaza. Ovim naporima Moskva blokira daljnji prodor Kine u zonu svoga utjecaja. Zbog takve ruske politike u 2020. umjereno će trpjeti zemlje Europe i Amerika.

Imigracija je za mnoge u Europi najvažnija priča. Ona kao politički alat dijeli ljude i rasplamsava sirove strasti. Imigranti u Europu dolaze stihijski i organizirano iz Afrike i Azije te preko Libije (i Turske) bivaju krijumčareni u Italiju i Grčku, a zatim u Njemačku, Švedsku i drugdje. Statistika kaže da od 70,8 milijuna prisilno raseljenih ljudi diljem svijeta, njih 41,3 milijuna interno je raseljeno, 25,9 milijuna su prognanici, a 3,5 milijuna su tražitelji azila. Imigranti dolaze iz 134 zemlje, više od 57 % njih dolazi iz Afganistana, Sirije i Južnog Sudana. Najgostoljubivije zemlje za imigrante su Turska s 3,7, Pakistan s 1,4, Uganda 1,2, Sudan i Njemačka s 1,1 milijun primljenih izbjeglica i prognanika. U 2020. doći će do dodatnog utvrđivanja šengenskog prostora i postupno će se uvoditi singapurski model useljavanja.

Digitalno doba za čovječanstvo i pojedinca donijelo je više nego druga razdoblja. No osim dobiti ljudi su postali podložni lažnim vijestima i kognitivno–psihološkim utjecajima grupa, pojedinaca i država. Širenje propagande i dezinformacija na društvenim mrežama nastavit će se još silovitije u 2020. Primitivnije države ometat će ili zabranjivati pristup internetu, a napredne će poboljšavati ili uvoditi vlastite mreže, ili koristiti vojske botova za obmanjivanje i zagušivanje medijskog prostora te širenje dezinformacija. Uz sve navedeno očekuje se porast upotrebe falsifikata kako bi se protivnike što više diskreditiralo i izazvalo nerede.

Iran će nastaviti posredničke ratove na području Bliskog i Srednjeg istoka preko Hezbolaha u južnom Libanonu i Siriji, Houtija u Jemenu, šijitskih milicija, uključujući brigadu Fatemiyoun (koju čine uglavnom Afganistanci), brigadu Zaynabiyoun (sastavljena većinom od Pakistanaca), i bahreinskih snaga u Siriji. Neizvjesno je kako će tamošnje ratne igre završiti. Ponajprije jer je iranski utjecaj na terenu (područje šijitskog polumjeseca) oslabio, a u 2020. bit će još slabiji. To će se odraziti na povećanje unutarnjeg nepovjerenja i napetosti prema političkoj garnituri predsjednika Rohanija.

Osvajanjem potpune vlasti od strane Mohammeda bin Salmana (MBS) u Sudijskoj Arabiji stubokom se mijenjaju i politički odnosi u zemljama Perzijskog zaljeva. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati nevoljko prihvaćaju ideje MBS-a i žele zadržati status quo. Isto kao i Kuvajt, Oman i Bahrein.

Zbog nemira i razdruživanja transnacionalni kriminal u 2020. bit će još jači. Svjetska novčarska industrija dopunjena lepezom kriptovaluta i podržana mobilnim aplikacijama, bit će napadnuta sa svih strana. Terorističke skupine i bande sa ili bez državnih veza bit će i dalje velika prijetnja predinstitucionalnim i društvima pod sankcijama. Iznimno će jačati heroinski i kokainski narkokarteli, preprodavači kreditnih linija i trgovci bijelim robljem.

Globalni sustav i revolucionarna godina

* Rusija i Kina guraju se, unatoč nepotpunim društvenim sustavima, ispuniti vakuum u prostoru (i vremenu) koji je nastao redefiniranjem uloge SAD-a, Velike Britanije i EU-a i mogućom reorganizacijom NATO-a. Sljedeća godina bit će ključna u reorganizaciji i preoblikovanju vojnih, političkih i sigurnosnih saveza. Amerika će napustiti geografski i resursno nevažne zemlje euroazije te se potpuno usredotočiti na pacifičku i centralno azijsku geografsku cjelinu.

* Nezapamćeni prosvjedi u 2019. godini srušili su vlasti u Sudanu, Alžiru, Libanonu, Boliviji i Iraku. Dok su u Iranu, Haitiju, Siriji, Španjolskoj, Hong Kongu, Brazilu, Čileu, Francuskoj i mnogim drugim zemljama pokreti stanovništva doveli do preispitivanja političkih sustava i upotrebe državne represije kao tehnike gušenja nemira i uspostavljanja mira. Ako se nove snage uspiju homogenizirati oko prihvatljivih lidera koji će artikulirati jasne poruke, prosvjedi će prerasti u revolucije. U tome će im pomoći sve veća politička osviještenost, bolja pismenost stanovništva te gotovo trenutačni prijenos informacija.

POLOŽAJ HRVATSKE

Svoje predviđanje položaja Hrvatske u 2020. u odnosu na zemlje u okruženju uime Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, Zagreb, iznio nam je dr. Gordan Akrap: “Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska članica EU-a i NATO-a te da prvih šest mjeseci 2020. predsjeda Vijećem EU-a. To je razlog zbog kojeg su i sigurnosni izazovi koji stoje pred EU-om i NATO-om istovremeno i procesi koji mogu imati posljedice i za Hrvatsku. Sigurnosni, politički i gospodarski procesi u državama Zapadnog Balkana i dalje će biti izvor brojnih sigurnosnih izazova. Smirivanje krize u BiH nije na vidiku, postoji mogućnost daljnjeg pogoršavanja stanja i međunacionalnih odnosa koji neće eskalirati u oružane sukobe. Politička previranja i promjena postojećih administracija, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, stalno su u žarištu sigurnosnih analiza. Ne treba isključiti ni pokušaje korištenja prijetnji iz spektra hibridnih sukoba kako bi se utjecalo na promjene političkih administracija te odvlačenje tih država od euroatlantskih integracijskih procesa. Ako se zemljama tog područja i dalje bude uskraćivala EU i NATO perspektiva, odnosno ako EU i NATO ne zaposjednu taj prostor, zaposjest će ga netko drugi.